Također, broj rođene djece se drastično smanjio, pa tako, hrvatski znanstvenici smatraju da će nas u Hrvatskoj narednih desetljeća živjeti 750 000 manje.

Broj rastavljenih brakova u Europskoj uniji raste, pa tako ona u gradovima iznosi i do 65 posto, dok u SAD-u 51 posto žena živi bez supruga. Također, oženjeni parovi čine manjinu u ukupnom broju američkih domaćinstava.

Ove podatke neki sociolozi interpretiraju kao trendove proizašlih iz šezdesetih godina u kombinaciji s rastućom nezavisnošću i ležernijim načinom života kod žena. Naime, danas su žene manje ovisne o muškarcima i instituciji braka. Ako pogledamo situaciju u Hrvatskoj onda možemo zaključiti da smo mi mediteranski i patrijarhalni tip zemlje gdje obitelj ima vrlo važnu ulogu. Primjerice, od desetoro djece, samo je jedno rođeno izvan braka  Ipak, prema najnovijim podacima, u brak se većinom ulazi u dobi od 30 do 35 godina što dovoljno govori da je pomaknuta dobna granica za brak. Također, nakon 35. godine malo se žena uda.

Ono u čemu se podudaramo sa SAD-om jest podatak da se u Hrvatskoj zanemariv broj žena nakon razvoda odluči za drugi brak, a muškarci se ipak češće ponovno ožene. Današnja moderna porodica se sastoji od samohranih majki koje su kod poslodavca u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale, a da ne govorimo koliko je takav model življenja socijalno opterećenje za državu. Nije potrebno ponavljati tezu da je obitelj temelj društva i da je bez nje gotovo nemogući opstanak civilizacije. Mnogi starinski obrasci življenja bili su u prošlosti način zaštite i očuvanja obitelji. Iako se nama čini da su takvi obrasci besmisleni, evolucionistička psihologija tvrdi suprotno.

Naime, ona tumači ljubomoru muškaraca kao normalnu, odnosno takvo ponašanje je sprečavalo većini muškaraca pristup drugim ženama, a da ne govorimo o načinu gradnje obiteljskih kuća u prošlosti, gdje je ograda ili zid oko kuće predstavljala očuvanje intime obitelji. Jasno, da je takav život žene stavljao u neravnopravan odnos.

Danas je ženi materijalna neovisnost omogućila slobodniji način života, ali takav model, koliko god nam se činio primitivnim je osiguravao preživljavanje. Religijsko shvaćanje braka danas nema nikakvu vrijednost, odnosno potrošački način života je učinio svoje i današnje promatranje braka kroz prizmu religije gotovo da ne postoji.

Svjetovni način života obitelji nije donio ništa novoga, a kako vidimo, statistički gledano, teško da će se nešto promijeniti ukoliko ne nastupi korijenita promjena društva.

Autor: Nikola Žuvela/frendice.hr