Probavni sistem novorođenčeta i dojenčeta prilagođen je majčinom mlijeku koje je ne samo prirodna i potpuna hrana nego i materija koja višestrukim djelovanjem pridonosi sazrijevanju probave i apsorpcije kao učestvovanjem u bakterijskoj kolonizaciji crijeva, razvoju sluzničke barijere dovodom imunoloških faktora u sluznicu crijeva. Dojiti dijete što duže Zato je nužno forsirati dojenje - to je obavezna hrana u prvih šest mjeseci djetetovog

života, a dojiti dijete, uz uvođenje čvrste hrane, potrebno je što je moguće duže. Da bi bile jasnije sve prednosti majčinoga mlijeka, korisno je poznavati koliko je kravlje mlijeko prema svom sastavu drukčije. Evo koje su najhitnije razlike:

1. Kravlje mlijeko ima mnogo veći puferski kapacitet od majčinog, pa je za probavu iste količine kravljeg potrebna mnogo veća količina solne kiseline u želucu nego za probavu majčinog mlijeka.

2. Kravlje mlijeko sadrži veću količinu bjelančevina, a sastoji se od 85 procenata kazeina i samo 15 procenata laktalbumina, dok je u majčinom mlijeku taj odnos 35:65. Zbog toga se kravlje mlijeko označava kao kazeinsko, a majčino kao albuminsko. Kazein kravljeg mlijeka gruša se u želucu u grublje i visokoznije ugruške, pa se teže probavlja od proteina majčinog mlijeka, kojeg ima mnogo manje i koje se finije flokulira.

3. Masti iz kravljeg mlijeka su dobrim dijelom lako hlapljive masne kiseline: maslačna, kapronska i kaprilna koje na-dražuju crijevo i izazivaju bržu peristaltiku, a ostale zasićene masne kiseline teže se probavljaju od dugolančanih nezasićenih masnih kiselina iz majčinog mlijeka.

4. U majčinom mlijeku ima više ugljikohidrata zbog čega je ono slađe. I jedno i drugo mlijeko sadrže šećer laktozu. Međutim, u majčinom mlijeku nalazi se najmanje 25 neutralnih i kiselo reagirajućih oligosaharida ili polisaharida, dok ih u kravljem mlijeku ima znatno manje. Jedan od tih šećera koji sadrže dušik je, tzv. „bifidus faktor" koji je važan za rast bacilus bifidusa, za rast bifidus flore u crijevima, koja ih čuva od naseljavanja patogenim bakterijama. Taj efekt nemaju ugljikohidrati kravljeg mlijeka.

Smatra se da je visok postotak linolske kiseline u majčinom mlijeku uzrok veće otpornosti djece u prirodnoj ishrani. Dojenče već u prvoj sedmici života resorbira 90 posto masti iz majčinog mlijeka, a samo 60 posto iz kravljeg mlijeka. Taj postotak ostaje ispod 90 procenata još nekoliko mjeseci u ishrani kravljim mlijekom. Majčino mlijeko sadrži lipazu koja potpomaže razgradnju masti, dok je u kravljem mlijeku nema.

Kravlje mlijeko ima trostruko više proteina i minerala od majčinog mlijeka i oko jednu trećinu manje šećera. Osim toga, kravlje mlijeko je redovno kontaminirano, a majčino je sterilno